Moramo djelovati odmah kako bismo spasili prirodu
Očuvanje prirode moglo bi nas stajati dvostruko više ako ne počnemo djelovati odmah, tvrde znanstvenici Prirodoslovnog muzeja u Londonu.
Čovječanstvo uvelike ovisi o prirodi koja nam pruža hranu, vodu, drvo, plodno tlo, kao i površine za najčešće nekontroliranu urbanizaciju, a isto tako apsorbira ugljikov dioksid. Priroda nam svojim dobrobitima omogućuje život pa je stoga vrlo važno da zaustavimo daljnju degradaciju okoliša. U protivnom nas očekuje još veći gubitak biološke raznolikosti, a milijuni ljudi širom svijeta neminovno će se suočiti s bolestima i velikim problemom gladi.
Znanstvenici Prirodoslovnog muzeja u Londonu (Natural History Museum) izračunali su koliko bi nas mogla stajati potrebna zaštita prirodnog okoliša i možemo li si to uopće priuštiti, a njihova saznanja objavljena su ovog četvrtka u izvješću „The Urgency of Biodiversity Action“ koje je naručilo britansko Ministarstvo financija. Glavni zaključak je da bi nas odgoda hitnog djelovanja mogla stajati dvostruko više te da svjetski čelnici odmah moraju pokrenuti aktivnosti zaštite okoliša prije nego što to postane puno teže i, naravno, daleko skuplje.
Ovo izvješće objavljeno je samo tjedan dana nakon preporuke Sir Parthe Dasgupte, indijsko-britanskog ekonomiste i profesora emeritusa na Sveučilištu u Cambridgeu, prema kojoj svijet hitno treba promijeniti svoje ekonomske sustave kako bi bolje zaštitio prirodu.
„Moramo pokrenuti zajedničku akciju za očuvanje prirodnog svijeta, jer će u protivnom umrijeti stotine milijuna ljudi. Svi znamo da moramo promijeniti način života kako bismo izbjegli ogroman gubitak biološke raznolikosti i svih dobrobiti koje nam priroda daje. Sve suprotno bilo bi kazneno djelo nečinjenja“, rekao je profesor Andy Purvis, stručnjak za biološku raznolikost u Muzeju. „Rješavanje krize gubitka biološke raznolikosti nije besplatno – no bit će mnogo jeftinije ako to učinimo sada, umjesto da problem ostavimo budućoj generaciji.“
Također je potrebno uvesti poticaje za stvaranje novih i zaštitu postojećih područja bogatih biološkom raznolikošću, umjesto njihovog korištenja za poljoprivrednu proizvodnju. Povijesno gledano, jedan od najvećih uzroka krčenja šuma je dobivanje zemljišta u svrhu proizvodnje hrane i hrane za životinje, tako da poljoprivredu također moramo učiniti zdravijom za planet i ljude. Primjerice, samo u Ujedinjenom Kraljevstvu 70 % zemljišta namijenjeno je za poljoprivrednu proizvodnju, i to na površinama gdje su nekada bile uglavnom šume.