skip to Main Content
+387 61 529 005 office@novival.info

Od 2004. uništena velika područja prašuma

Više od 43 miliona hektara prašuma, što je površina veća od Njemačke, uništeno je od 2004. u onim dijelovima u kojima se one najčešće krče, izračunao je Svjetski fond za prirodu (WWF), koji je podatke objavio u srijedu.

Svake se godine krči sve više prašuma, uglavnom zbog potreba poljoprivrede u industrijskim razmjerima, prenosi Hina.

Područja bogata biološkom raznolikošću krče se da bi se stvorio prostor za stoku i usjeve. Izračuni WWF-a temelje se na satelitskim snimkama ostvarenim između 2004. i 2018. godine u 29 osobito ugroženih regija.

Analiza te organizacije pokazala je da je krčenje šuma na 29 lokacija u području Južne Amerike, Afrike i jugoistočne Azije rezultiralo nestankom više od polovice prašuma u svijetu.

Najveća devastacija odvija se u području Amazonije u Brazilu, Kolumbiji, Peruu, Boliviji, Venecueli i Gvajani, gdje je sa zemljom sravnjeno ukupno 18,2 miliona hektara prašume.

Ostala ‘žarišta’ krčenja obuhvaćaju Borneo, Paragvaj, Argentinu, Madagaskaru i Sumatru. Otprilike polovina prašuma u navedenim područjima ispresijecana je cestama ili obradivim površinama, što ih čini posebno podložnima za suše i požare, kaže WWF.

U brazilskoj regiji Cerrado, u kojoj živi pet posto svih životinja i biljaka našeg planeta, zemlja je iskrčena zbog proizvodnje soje i prehrane stoke, što je u razdoblju između 2004. i 2017. rezultiralo nestankom gotovo 32,8 posto šumskog područja.

“Šume se često uništavaju zbog proizvodnje soje za prehranu životinja, kakaa i govedine koja se izvozi u zemlje EU-a. Količinski otprilike šestina svih namirnica kojima se trguje u EU-u pridonosi daljnjem krčenju šuma u tropskim krajevima”, navodi se u saopćenju.

Zbog deforestacije nam prijeti nenadoknadiv gubitak biološke raznolikosti koja je ključna za život na Zemlji, upozorava WWF.

S obzirom na to da se prostor na kojemu žive divlje životinjske vrste svake godine sve više smanjuje, istodobno raste rizik od ponavljanja zoonotskih bolesti, poput pandemije COVID-a 19.

“Moramo povesti računa o prekomjernoj potrošnji i konzumiranju te više pozornosti obratiti na zdravlje i očuvanje prirode, umjesto da se fokusiramo na ekonomski rast i finansijsku dobit po svaku cijenu”, rekao je Fran Raymond Price, voditelj Odjela za šume u WWF-u.

“To je u najboljem interesu čovječanstva jer je rizik od pojave novih bolesti veći u područjima prašuma u kojima se golemi dijelovi prenamjenjuju za poljoprivredna zemljišta”, kazao je Price, upozorivši da bismo, ako se ubrzo ne prestane s krčenjem šuma, “mogli propustiti priliku da pridonesemo sprečavanju sljedeće pandemije”.

Istodobno golema opasnost prijeti autohtonim zajednicama koje stoljećima ili duže žive od svega onoga što im pružaju prašume.

Search