Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio Deklaraciju o zaštiti rijeka i izglasao zaključak o zabrani gradnje MHE

Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH je usvojio Deklaraciju o zaštiti rijeka i izglasao zaključak o potpunoj zabrani gradnje malih hidroelektrana (MHE) na cijeloj teritoriji FBiH. Ovim zaključkom se daje rok Vladi FBiH od tri mjeseca da izvrši analizu i predloži izmjene u zakonodavstvu što će omogućiti provođenje ove zabrane u praksi.

Ovo je veliki uspjeh za sve aktiviste i aktivistice okupljene u Koaliciju za zaštitu rijeka BiH. Aktivisti i aktivistice Koalicije, proteklih godina su svojim tijelima branili rijeke, riječice i potoke na kojima su odrasli i ukazivali na štetnost MHE. Svim raspoloživim sredstvima, pravnim alatima, blokadama i javnim protestima, Koalicija se zajedno sa građanima ugroženih područja godinama bori protiv MHE projekata.

Zaključak koji je jučeusvojen na Predstavničkom domu Parlamenta FBiH baziran je na zaključcima i preporukama Deklaracije o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana, koja je nastala kao reakcija ekoloških udruženja na ogromne štete po lokalne zajednice i životnu sredinu koju uzrokuju MHE. Donesena je u novembru 2019. godine na konferenciji koju su organizovali organizacije Arnika (Češka), Centar za životnu sredinu i WWF Adria zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske unije, Transition programa Češke Republike, Global Greengrants fonda i Heinrich-Böll fondacije.

Prethodno je, 12. maja ove godine, preporuke i zaključke navedene u Deklaraciji usvojila Vlada FBiH na osnovu informacije Federalnog ministarstva okoliša i turizma, a koja se odnosi na probleme izgradnje MHE u FBiH

“Ovaj primjer treba da slijede i poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Svjedoci smo sve većeg broja građana koji se protive izgradnji MHE na rijekama kao što su Bjelava, Bioštica, Prača, Rzav, Neretva i mnoge druge. Narodni poslanici su zastupnici ovih građana i krajnje je vrijeme da poslušaju glas naroda koji jasno kaže “Sloboda rijekama”, poručuju iz Centra za životnu sredinu.

Podsjećamo, u BiH je planirano više od 400 MHE od kojih je izgrađeno oko stotinu, koje u većem dijelu godine svojim radom ostavljaju korita rijeka skoro potpuno suha. Tokom odlučivanja o izgradnji MHEu BiH, javnost nije adekvatno uključena, građani su uskraćeni za informacije i pravo da se na demokratski način izjasne o tim projektima. Izgrađene MHE su nanijele veliku štetu prirodi i lokalnim zajednicama, a odgovornost za to treba da snose oni koji su svojim potpisom dali saglasnosti i dozvole za gradnju ovih po prirodu i društvo štetnih projekata.