Strategijom EU bioraznolikosti odzvonilo hidroelektranama, šta će BiH uraditi?

Europska komisija nedavno je usvojila i predstavila Strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030. godine pod sloganom Vraćanje prirode u naše živote.

Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. godine važan je element Europskog zelenog plana, odgovora EU-a na današnju društvenu i ekološku krizu kojim se želi osigurati pravedna i uključiva tranzicija prema održivom društvu.

Nova Strategija bioraznolikosti usmjerena je na ključne uzroke gubitka bioraznolikosti, poput promjena u korištenju zemljišta i mora, direktnog iskorištavanja vrsta, klimatskih promjena, zagađenja i invazivnih stranih vrsta.

Bosna i Hercegovina je baš kao i EU strana potpisnica UN Konvencije o biološkoj raznolikosti, pod čijim okriljem se upravo provode pregovori za post 2020 agendu za biodiverzitet (Global Biodiversity Framework 2020-2030).

Senka Barudanović, redovni profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Sarajevo na odsjeku Biologija i glavni koordinator na projektu Procjena stanja prirode i upravljanja prirodnim resursima u BiH za Akta.ba je kazala da u odnosu na EU strategiju za biodiverzitet, Bosna i Hercegovina na žalost još uvijek nema direktne pravne obaveze usklađivanja vlastite strategije, nego podliježe obavezi usklađivanja BiH strategije sa globalnom.

Na pitanje kakva je situacija trenutno kada su brane u našoj zemlji u pitanju i šta planiramo uraditi po ovom pitanju Barudanović kaže kako i sama EU strategija pokazuje da je tu jako vidljivo učenje iz vlastitih grešaka.

“Prije pola stoljeća, pa i dulje, na području EU forsirana hidroenergija smatrana je obnovljivim izvorom energije, čime je došlo do promjene prirodnih staništa i utjecaja na akvatične i kopnene ekosisteme koji direktno zavise jedni od drugih. Između ostalog, masovno su građene velike i male hidrocentrale, što EU, svojom sadašnjom strategijom značajno popravlja i nastoji vratiti u prvobitno stanje. Na žalost, BiH još uvijek, i to vrlo često, uzima za primjer prakse EU iz ranijeg perioda”, kaže Barudanović  te podsjeća da je BiH jedna od evropskih zemalja sa izuzetnim vodnim potencijalom i razvijenom hidrigrafskom mrežom, što mnogi pokušavaju iskoristiti za proizvodnju električne energije.

Često je mišljenje da zaštita prirode koči gospodarski razvoj, no to je pogrešna tvrdnja kažu stručnjaci. Naime polovica globalnog bruto društvenog proizvoda ovisi o prirodi, a to iznosi 40 trilijuna eura, pa možemo reći da gospodarstvo ovisi o prirodi.

Sistem očuvanja bioraznolikosti pokazao se jako važnim u periodu pandemije COVID19. Priroda je jednako važna za mentalno i fizičko blagostanje, koliko i za sposobnost društva da se nosi s globalnim promjenama, zdravstvenim prijetnjama i katastrofama.

Stručnjaci se slažu da zaštita i obnova bioraznolikosti i funkcionalni ekosistemi ključni su dio odgovora na globalnu zdravstvenu i ekološku krizu i važan aspekt za osiguranje dugoročnog opstanka i dobrobiti naših društava te za jačanje naše otpornosti i sprječavanje pojave i širenja budućih bolesti.