Svjetski dan zaštite okoliša

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. Juna na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Štokholmu (Švedska, 1972.) posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP).

Obilježavanjem Dana zaštite okoliša širom Planete, Program Ujedinjenih naroda za okoliš nastoji istaknuti glavne okolišne probleme i omogućiti svima da shvate svoju vlastitu ulogu i odgovornost u razmišljanju i djelovanju s ciljem održivog razvoja našeg okoliša, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Posljednjeg desetljeća svi osjećaju posljedice klimatskih promjena (kiše, poplave, suše, hladnoća….) i utjecaja na okoliš. Odgovornost za njih nose svi, od vlada, preko industrije, do građana.

Ove, 2020. godine, Svjetski dan zaštite okoliša posvećen je biodiverzitetu – bioraznolikosti života na Zemlji, koji uključuje osam milijuna biljnih i životinjskih vrsta na planeti, ekosustave koji ih naseljavaju i genetsku raznolikost među njima.

To je složena i međusobno korisna mreža u kojem svaki član igra važnu ulogu.

Biodiverzitet osigurava čist zrak i vodu, zdravu hranu, izvore lijekova i njihovu znanstvenu primjenu, prirodnu otpornost na bolesti i na ublažavanje klimatskih promjena. Mijenjanje ili uklanjanje jednog elementa ove mreže utječe na cijeli životni sustav i može dovesti do negativnih posljedica. Bez prirode život na zemlji ne bi bio moguć.

Ljudske aktivnosti su značajno promijenile tri četvrtine kopnene površine i dvije trećine površine oceana.

Od 2010. do 2015. godine više od 32 milijuna hektara šume je nestalo, a taj proces se nastavlja. U posljednjih 150 godina površina koralnih grebena je smanjena za polovinu.

Ledeni pokrivač se topi zapanjujućom brzinom dok kiselost okeana raste. životinjske vrste sada nestaju desetinama i stotinama puta brže nego u proteklih 10 milijuna godina, a u narednih 10 godina jedna od četiri poznate vrste možda će biti izbrisana sa planete.

U INZ-u podcrtavaju da priroda sprječava i reagira na neke od najvećih izazova s kojima su ljudi danas suočeni tako što pročišćava zrak koji udišemo, čisti vodu koju pijemo i stvara raznovrsnu hranu koja nam je potrebna da bismo ostali zdravi i odupirali se bolestima.

Omogućava medicinskim istraživačima da razumiju ljudsku fiziologiju i osigurava materije za razvoj ljekova. Pomaže pri ublažavanju utjecaja klimatskih promjena apsorpcijom ugljika – smanjuje zagađenje zraka i pomaže pri rashlađivanju gradova.

Ljudsko djelovanje je smanjilo biodiverzitet i modificiralo strukturu populacije divljih životinja neviđenom brzinom. U posljednjih 50 godina ljudska populacija se udvostručila, globalna ekonomija se gotovo udvostručila, a globalna trgovina se povećala za približno deset puta.

Danas bi bilo potrebno 1,6 teritorije Zemlje da se ispune zahtjevi koje ljudi postavljaju prirodi svake godine dok je više vrsta je u opasnosti od izumiranja nego ikad prije.

Gubitak bioraznolikosti i COVID-19

Pojavom COVID-19 jasno se pokazalo da, kad uništimo biodiverzitet, uništavamo ssuatv koji podržava ljudski život. Narušavanje osjetljive prirodne ravnoteže direktno ugrožavamo opstanak divljih životinja, smanjujemo genetsku raznolikost unutar životinjske populacije, dovodimo do klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih nepogoda i stvaramo idealne uslove za širenje virusa među životinjskom i ljudskom populacijom – poručuju iz INZ-a.

Priroda nam šalje poruku. Vrijeme je da se preispita naš odnos s prirodom i da se priroda postavi u središte našeg odlučivanja, kažu stručnjaci INZ-a.

 

Pojava COVID-19 ukazala je na činjenicu da kada uništavamo biodiverzitet, uništavamo sustav koji podržava ljudski život. Što je ekosistem bioraznovrsniji, teže je da se jedan patogen brzo širi ili dominira. Ako dođe do gubitka biodiverziteta onda se pruža mogućnost da patogeni lakše prelaze između životinja i ljudi.

Intenzivno krčenje šuma, uništavanje staništa divljih životinja, intenziviranje poljoprivrede su samo neke od ljudskih aktivnosti koje su ubrzale klimatske promjene i narušile osjetljivu ravnotežu. Narušili smo sustav koji bi nas prirodno zaštitio. Stvorili smo uvjete koji omogućavaju brzo širenje određenih patogena, uključujući i širenje koronavirusa, navode iz Instituta.

Oko 75 posto svih zaraznih bolesti kod ljudi su zoonoze – bolesti koje životinje prenose na ljude. Jedan od glavnih uzroka pojave zoonoza su ljudske aktivnosti. Kako se broj stanovnika na planeti zemlji približava deset (10) milijardi, moramo bolje razumjeti mrežu života u kojem živimo i uvažiti da ona funkcionira kao cijeli sustav.

Hrana koju jedemo, zrak koji udišemo, voda koju pijemo i klima zbog koje je naša planeta pogodna za život – sve nam to dolazi iz prirode. Priroda nam u ovim trenucima poručuje da smo na rubu propasti. Ovog svjetskog dan zaštite okoliša, vrijeme je za prirodu, poručuju iz Instituta.